Karlovačka županija

    

Turistička zajednica Karlovačke županije
Ambroza Vraniczanya 6
47 000Karlovac
T.: +385 (0) 47 615-320
M.: +385 (0) 91 615-415
info@tzkz.hr
www.tzkz.hr    

    

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom. Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom. U Karlovačkoj županiji živi 141.787 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine). Obuhvaća 5 gradova: Duga Resa (12.114 stanovnika), Karlovac (59.395), Ogulin (15.054), Ozalj (7.932) i Slunj (6.096) te 16 općina: Barilović (3.095), Bosiljevo (1.486), Cetingrad (2.746), Draganić (2.950), Generalski Stol (3.199), Josipdol (3.987), Krnjak (2.164), Lasinja (1.938), Neretić (3.333), Plaški (2.292), Rakovica (2.623), Ribnik (583), Saborsko (860), Tounj (1.252) i Žakanje (3.193).

    

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatska a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepte karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske. Od svog osnutka (1579. godine), grad Karlovac postaje strateškim, gospodarskim i prometnim središtem i stanovnicom krajiške i civilne Hrvatske, čvorištem važnih prometnica. Uz povijesne ceste Karolinu, (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733.godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) Karlovac dobiva suvremenu autocestu koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.

    

RaftingTurističko gospodarstvo županije nose rijeke ljepotice ovoga područja: kupanje u čistim vodama, veslanje i splavarenje, ribolov na jezerima, rijekama i njihovim gorskim pritocima, rafting i vožnja kanuima. Tu je i lov u šumama od Draganića do Kleka i Modruša i već razvijeni zimski sportovi, skijanje na padinama Bjelolasice. Planinski putevi i staze, biciklističke staze, kraške špilje, termalno lječilište i mnoge druge prirodne vrijednosti ovog područja pružaju neograničene mogućnosti odmora i rekreacije i čine prostor Karlovačke županije jednim od najzanimljivijih krajeva Republike Hrvatske. Uz prirodne ljepote i vrednote u krajoliku Karlovačke županije posebno su zanimljivi i privlačni spomenici povijesnog graditeljstva, kao brojni stari gradovi i dvorci: Dubovac, Ozalj, Ribnik, Bosiljevo, Novigrad na Dobri, Modruš, Slunj, Cetin, Zvečaj, Barilović i dr., zatim samostani i druge sekralne građevine: Pavlinski samostani u Kamenskom i Sveticama, a nekad i na Petrovoj gori, Franjevački samostan u Karlovcu, a nekad u Cetinu, Slunju, Modrušu i Steničnjaku, Dominikanski samostani u Modrušu i kod Bosiljeva…