Biljni i životinjski svijet

Koraljni greben Panonskog mora

Šabarić brdo (322 m n/m) kod Gornjeg Sjeničaka blizu Karlovca ostatak je koraljnoga grebena suptropskog Panonskog mora. Tu se mogu pronaći miocenski (iz geološkog razdoblja tercijara) fosili školjaka i drugih organizama koji su ovo more nastanjivali prije 35 milijuna godina. Primjerci tih fosila mogu se razgledati u Gradskom muzeju Karlovac.


Ostavština ledenog doba

Cret u Banskim Moravcima nedaleko Karlovca, relikt ledenog doba, jedan je od posljednjih cretova u Hrvatskoj. U tom izrazito vlažnom staništu kiselog tla prevladavaju mahovine, šaš i trave. Ističe se mah tresetar, koji svojim odumrlim dijelovima stvara treset. Cret se prostire na svega dva hektara, a 1966. godine zaštićen je kao posebni botanički rezervat. 


Najljepša prašuma Dinarida

Prašuma Čorkova uvala u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog parka Plitvička jezera najljepša je prašuma bukve i jele u Dinarskom gorju. Područje od 80 hektara proglašeno je 1965. godine posebnim rezervatom šumske vegetacije. Jele i smreke tu mogu doživjeti 700 godina, narasti 50 metara, a potrebno je četvero ljudi koji se drže za ruke da ih obgrle.


Postojbina vuka, risa i medvjeda

Gorje Kapele uz jugozapadnu granicu Karlovačke županije obiluje krupnom divljači. Zahvaljujući ekološkom pristupu, tu se još uvijek mogu zateći, u Europi izuzetno rijetki, vuk, ris i smeđi medvjed, koji su zaštićene životinjske vrste. Kao poticaj zaštiti šumskih zvijeri, lovište na Kapeli prvo je u Hrvatskoj uvelo u turističku ponudu foto-safari.

Osobita vrsta planinskog leptira

Planina Klek zaštićena je od 1971. godine kao rezervat prirodnih vrijednosti zbog izuzetne krajobrazne ljepote i biološke raznolikosti. Obiluje nizom rijetkih i zaštićenih vrsta biljaka i životinja. Posebnost je leptir - klekovski crni okaš, koji je hrvatski endem. Ova vrsta osobite ljepote živi samo na gorskim livadama Kleka. Među biljkama ističe se endemski runolist.


Dom brojnih vrsta ptica

Draganićki ribnjaci jedno su od najvećih slatkovodnih ribogojilišta u Hrvatskoj. Nalaze se tik do autoceste i pruge Zagreb - Karlovac. Slatkovodne vrste riba uzgajaju se na 346 hektara vodene površine. Ribnjaci i okolne šume hrasta lužnjaka (lugovi) također su staništa brojnih ptica. Tu je povremeni dom 153 vrste ptica, a uz ribnjake se gnijezdi 76 vrsta.


Park sa svetim stablima lipe

Park uz srednjovjekovnu utvrdu Bosiljevo obiluje starim stablima lipe, ariša, javora, jasena, smreka, jela, bagrema i hrasta lužnjaka, kao i ljekovitim samoniklim biljem. Ističu se stabla lipe, svetog slavenskog drveta. Lipa je sveto stablo u vjerovanjima mnogih starih Slavena, a važnost je zadržala u donedavnoj svakidašnjici: ondje su se ljudi okupljali radi društvenih dogovora i pozivanja na običajno pravo. Lipa je bila znamen ujedinjenja i pomirbe, a stara i velika stabla nisu se smjela posjeći. Park je spomenik parkovne arhitekture od 1974. godine.


Dvjestogodišnja aleja platana

Uzduž posljednje dionice ceste Lujzijane, u karlovačkoj četvrti Dubovac, posađena je 1809. godine aleja od 112 stabala platana. Nazvana je Marmontovom alejom po Napoleonovom maršalu koji je upravljao Ilirskim pokrajinama. Aleju danas čini 101 stablo, od čega su 36 prvobitne platane. U promjeru dosežu preko metra i pol, a u visini 33 metra.


Omiljeni park uz Koranu

Društvo za poljepšavanje grada uredilo je 1896. godine uz kupalište na Korani botanički vrt, koji je prozvan Vrbanićev perivoj. Tu je 1908. godine otvoren hotel "Korana". I danas perivoj rese prvobitno posađena stabla, za koja su sadnice nabavljane u Zagrebu, Trstu i Beču. Vrbanićev perivoj 1970. godine zaštićen je kao hortikulturni spomenik. Park je omiljeno šetalište i odmorište. 


Samouki karlovački botaničar

Ljudevit Rossi (1850. - 1932.) školovao se u Karlovcu, a tu se skrasio i kao umirovljenik. Iako samouk, bio je istaknuti hrvatski botaničar i dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). U 21. godini objavio je svoje prvo znanstveno djelo "Prilog poznavanju flore Karlovca". Ostavio je opsežan "Herbarium Croaticum", u kojem se ističe i bilje karlovačkoga kraja. Započeo je pisati i knjigu "Flora Karlovca i okolice". Napisao je oko 300 stranica, ali je nije stigao završiti. Po njemu je nazvano nekoliko biljnih vrsta, ali i vrh i sklonište u Rožanskim kukovima na Velebitu, planini čiju je floru istraživao punih 17 godina.


Skladan suživot u prirodnom obilju

Održiva ekološka gradnja i poljoprivreda, suradnja i suživot temeljne su odrednice zajednice eko-sela Blatuša na istočnim obroncima Petrove gore. Ekološki osviješteni pojedinci, mahom iz Karlovca i Zagreba, okupljeni u EkoSense - udrugu za promicanje kulture življenja u skladu s prirodom, počeli su s uređenjem eko-sela 2007. godine u napuštenom zaselku Blatuše. U ostvarenju zamisli o skladnom suživotu u prirodnom obilju slijede, i putem radionica prenose, znanja i vještine permakulture, znanosti upravljanja zemljom i stvaranja uravnoteženog društvenog okružja.