Gospodarstvo i promet

Središte prometa i žitne trgovine

U 18. i prvoj polovici 19. stoljeća Karlovac je bio luka podunavskog plovnog sustava najbliža Jadranskom moru i najveće središte žitne trgovine i prometa u Hrvatskoj. Kupska pristaništa (čiji se ostaci i danas naziru) bila su krcata brodicama, a skladišta pšenicom i drugom robom. Kupom su plovili i parobrodi; prvi je sa žitom iz Siska doplovio u Karlovac 1862. godine (Savom do Siska 1844.), desetljeće prije prvog hrvatskog parobroda na Jadranu.


Najbogatiji grad u Hrvatskoj

Krajem 18. stoljeća Karlovac je doživio svoje prvo "zlatno doba" gospodarskog razvoja. Kao slobodan kraljevski grad (od 1781. godine), plaćao je tada najveći porez od svih gradova u Hrvatskoj i Slavoniji. Pojedini su bogati Karlovčani, po bilježenju povjesničara, čak "desetačama lule palili", a novac koji bi pri kartanju pao na pod, nisu podizali.


Pivovara znamen grada

"Karlovačka pivovara" zaštitni je znak Karlovca. Najveći je hrvatski izvoznik piva, a uz "Zagrebačku pivovaru" i najveći proizvođač piva u Hrvatskoj. Najstariji trag proizvodnje piva u Karlovcu seže u 1779. godinu i četvrt Dubovac. Tu je 1854. godine otvorena preteča  "Karlovačke pivovare". Kakvoću piva, uz recepturu, jamči i voda s obližnjeg izvora.  


Nadaleko čuveni "prajzeri"

Karlovčani su nekoć bili poznati kao izdržljivi i uporni ljudi. Od sredine 19. stoljeća nadaleko su bili čuveni trgovci - pokućarci ("prajzeri") iz Prilišća, koji su pješice obišli čitavu srednju Europu, sve do Baltičkog mora. Kućne potrepštine nosili su na prodaju u drvenoj naprtnjači - ormariću obješenom o ramena; prostraniji dio visio bi na leđima, a gornji nastavak oslanjali su na prsa. Europom su trgovali od proljeća do jeseni, a potom se vraćali obiteljima. Hodajućih trgovaca - pokućaraca nestalo je uoči 1. svjetskog rata, s razvojem vozila za prijevoz robe na motorni pogon.


Treća pruga u Hrvatskoj

Pruga između Zagreba i Karlovca puštena je u promet 1865. godine, kao treća po redu željeznička pruga u Hrvatskoj (1860. Kotoriba - Čakovec - Macinec, 1862. Zidani Most - Zagreb - Sisak). S Rijekom je Karlovac prugom povezan 1873. godine. Tada završava  "zlatno doba" karlovačke trgovine žitom, a počinje ubrzana industrijalizacija grada. 


Grad izrastao iz tvornice

Potkraj 19. stoljeća na području Duge Rese bilo je tek nekoliko zaselaka. Usporedo s izgradnjom tekstilne tvornice za poduzetnika Josefa Jeruzalema (od 1884. do 1893. godine) razvija se između rijeke Mrežnice i ceste Jozefine cjeloviti gradić. Za svoje doba imao je vrlo napredne, "vrtne" cjeline, u kojima su radničkim kućama dodijeljene znatne okućnice. Tvornica prerasta u Pamučnu industriju, koja i danas posluje. Radnička naselja Kasar i Inzl zaštićena su arhitektonska cjelina i predstavljaju urbanistički spomenik.


Prvi armiranobetonski most

U Ogulinu je 1900. godine pušten u promet prvi armiranobetonski (AB) most u Hrvatskoj. Dovršen je samo šest godina nakon izgradnje prvog AB mosta iste skeletne konstrukcije tipa Hennebique u Švicarskoj. Novi AB most, raspona 10 i širine 7 metara, sagrađen je na mjestu trošnoga kamenog mosta u četvrti Lomost, preko suhoga korita rijeke Dobre.


Karlovački počeci tvornice lijekova 

U karlovačkoj četvrti Kaštel osnovana je 1920. godine tvornica kemijsko-farmaceutskih proizvoda "Kaštel", preteča današnje "Plive". Tvornica "Kaštel" 1928. godine preseljena je u Zagreb, a 1945. godine postala je dijelom "Plive" i razvila se u jednog od najvećih svjetskih proizvođača lijekova. Najpoznatija je po otkriću antibiotika azitromicina.


Karlovački čavli za afričke deve

Tvornica potkivačkih čavala "Mustad" u Karlovcu uspješno je radila u neizmijenjenom obliku od 1925. do 2002. godine. Izvozila je čavle za potkivanje konja i deva na svih pet kontinenata. Do danas je od ovog jedinstvenog primjera industrijske arhitekture u Hrvatskoj ostala očuvana samo glavna tvornička zgrada s dijelom postrojenja, premda je po gašenju proizvodnje čitav tvornički krug bio predložen za preuređenje u "working museum" (radni muzej), no zamisao nije ostvarena.


Prvi elektroenergetski sustav

U "Zorin domu" u Karlovcu održana je 1934. godine prva elektrotehnička izložba u Hrvatskoj. Tu su predstavljeni i podcentrala (trafostanica) Ilovac i 57 kilometara dugi dalekovod Ilovac - Zagreb. Njihovom su izgradnjom 1930. godine povezane hidroelektrana u Ozlju i termoelektrana u Zagrebu u prvi elektroenergetski sustav u Hrvatskoj. 


Prvi dobili autocestu

Prva hrvatska autocesta, u dužini od 39 kilometara, sagrađena je od Zagreba do Karlovca. Počela se graditi 1970. godine, a prvi su automobili njome krenuli 29. prosinca 1972. godine. Autocesta Zagreb - Karlovac, kao poveznica hrvatskih kontinentalnih i primorskih autocesta, danas je najprometnija cesta u Hrvatskoj, posebice za ljetne turističke špice.  

 

Najduži tunel i vijadukt

Tunel Mala Kapela na autocesti Zagreb - Split južno od Ogulina najduži je tunel u Hrvatskoj; desna cijev puštena je u promet 2005. godine, a lijeva i duža (5.821 metar) četiri godine kasnije. Karlovački vijadukt Drežnik, dug 2.485 metara, podignut 2004. godine na stupovima visokim i do 20 metara, najduži je vijadukt takve vrste u Hrvatskoj.