Spilje i jame

Spiljski sustav usred grada

Ulazni dijelovi spiljskog sustava Đulin ponor - Medvedica, poznati kao spilje Đula, Medvedica i Badanj, nalaze se - usred grada. Ogulin je, uz Pazin, jedini grad u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu koji je doslovce sagrađen iznad spiljskih dvorana i prolaza. Najduža spiljska cijev proteže se ispod glavne ogulinske Ulice Bernardina Frankopana. 


Najduže hrvatske spilje

Plitki krš Karlovačke županije obiluje spiljama, otkriveno ih je preko 500. Sustav Đulin ponor - Medvedica u Ogulinu (16.396 m) druga je najduža spilja u Hrvatskoj, sustav Panjkov ponor - Varićakova spilja kod Nove Kršlje (12.385 m) treća, Spilja u kamenolomu Tounj (8.487 m) peta, a sustav Jopićeva spilja - Bent blizu Krnjaka (6.710 m) sedma po dužini.


Kolijevka hrvatskog speleoturizma

Karlovačka županija je kolijevka hrvatskog speleoturizma. Karlovački fotograf Hinko Krapek prvi je snimio spilju u Hrvatskoj, malu Vodenu jamu (Mramornu pećinu) kod Siče 1888. godine. Uredio ju je, te je (uz Baraćeve pećine kod Nove Kršlje 1892.) među prvima u Hrvatskoj otvorena za izletnike. I danas se posjećuje, pod svjetlom ručnih svjetiljki.


Bogatstvo siga i povijesnih nalaza

Jopića pećina u Podgorju nedaleko Krnjaka peta je po dužini spilja u Hrvatskoj (6,7 km). Kroz najniži "kat" protječe voda, koja po izviranju otječe kao potok Durlić. Više razine bogate su sigama. Spilju su 1968. godine otkrili speleolozi PD "Dubovac" iz Karlovca. Jopića pećina obiluje nalazima od prapovijesti do srednjeg vijeka, a ističe se izobličena lubanja iz 3. stoljeća.


Jedinstven spiljski "grad mrtvih"

Rimljani su se na tlu Europe pokapali u pećinama jedino na karlovačkom području; Bubijeva jama nedaleko sela Siča kraj Barilovića jedna je od pet rimskih spiljskih nekropola u Europi. Spilju je otkrio 1998. godine dječak Tihomir Boljar - Bubi. U spilji dugoj 104 metra tijekom 3. stoljeća pokopano je 50-ak osoba. Sahranjeni su u nošnji, s hranom, osobnim predmetima i novcem. Nalazi se mogu vidjeti u Gradskom muzeju Karlovac.

 

Spilje kao obrambene tvrđave

Hrvatska ima najveći broj obrambenih spilja u Europi, a polovica od njih 70-ak nalazi se u Karlovačkoj županiji. Najviše utvrđenih pećina smješteno je u riječnim klancima, a ističu se spilja Vrlovka na Kupi i Gajina pećina iznad Korane. Pećinske utvrde čudesni su primjeri graditeljskog umijeća, a narod se u njih sklanjao u doba turske opasnosti, u 2. svjetskom ratu i u Domovinskom ratu.


Žive zagonetke pećine u Bariloviću

Pećina u Bariloviću nedaleko Karlovca krije nesvakidašnju zagonetku - bijele odrasle somove. Prvi put su u podzemnim jezerima viđeni prigodom istraživanja spilje 1957. godine. Spilja se nalazi tik uz desnu obalu Korane nasuprot gradine Barilović, a posjećivana je već u 19. stoljeću. Od 295 metara prolaza polovica je dostupna izletnicima. 


Jedina slatkovodna spiljska spužva

Spilje okolice Ogulina postojbina su jedinstvene predstavnice hrvatske podzemne faune, jedine slatkovodne spiljske spužve na svijetu. Hrvatski stenoendem (endem malog područja) otkriven je 1970-ih godina u sedam spilja ogulinsko-plašćanske krške zaravni sa stalnim vodenim tokovima. Bijele spužvice promjera su od svega nekoliko milimetara.

 

Prirodni tunel prema Korani

Sustav Matešićeva spilja - Popovačka spilja blizu Slunja (1.246 m) rijedak je primjer traverze  - spilje s dva ulaza. Gornji ulaz ili Matešićeva spilja je povremeni ponor. Kroz glavni prolaz protječe potok, koji se kroz otvor Popovačke spilje u klancu Korane ulijeva u rijeku. To je prva spilja u Hrvatskoj istražena (1973. godine) u ronilačkim odijelima. Obilazak spilje, pod vodstvom speleologa, vrhunska je pustolovina.


5.10          Raskoš sigastih ukrasa

Vrlovka u Kamanju nedaleko Ozlja među najljepšim je turistički uređenim spiljama sjeverne Hrvatske. Za otvorenja 1928. godine, kroz stijene u klancu Kupe uklesane su stube jer se spilji moglo prići samo čamcem. Može se obići 330 metara spilje, kroz koju protječe potok tvoreći jezerca. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1962. godine. 


5.11          Prvi hrvatski speleološki dom

Uz Baraćeve spilje blizu Rakovice otvoren je 2004. godine prvi hrvatski speleološki dom. Gornja Baraćeva spilja tada je ponovno uređena za posjete. Može se razgledati 200 metara spilje proglašene geomorfološkim spomenikom prirode. Područje oko Baraćevih spilja proglašeno je značajnim krajobrazom.